Najčešći razlog kojeg su studenti pritom navodili jest da je studij u inozemstvu bolje organiziran, te nudi više praktičnog, odmah primjenjivog znanja, od studija u Hrvatskoj, gdje se studij, smatraju, većinom temelji na usvajanju teoretskog znanja. Kao važnu prednost studiranja u inozemstvu pri dobivanju zaposlenja, studenti ističu i poznavanje stranog jezika te kulture i djelovanja sustava u drugim zemljama, što je, dodaju, posebno poželjno zbog velikog broja stranih ulagača koji iz tih zemalja dolaze u Hrvatsku.

No, neki studenti su kritično zaključili da je stanje takvo zato što se strano još uvijek više cijeni nego domaće te zbog prevladavajućeg mišljenja da je sve tuđe i bolje.

Negativan odgovor na postavljeno pitanje dalo je 31% studenata. Tek nekolicina njih kao razlog takvog odgovora navela je da su domaći fakulteti jednako kvalitetni, ako ne i bolji od stranih, koji su previše specijalizirani, te da jednaku razinu znanja mogu steći i na fakultetima u Hrvatskoj. Većina ih je navela da zapravo uopće nije bitno je li netko fakultet završio u inozemstvu ili u Hrvatskoj, jer su kod nas za dobivanje posla, od znanja još uvijek važnije veze i poznanstva.

Neki su ustvrdili da bi čak imali i velikih poteškoća u pronalaženju posla ako studij završe u inozemstvu zbog problema s priznavanjem stranih diploma kod nas, a neki su kritički zaključili da u Hrvatskoj nema posla ni za one koji su tu završili fakultete, zbog čega su mnogi u potrazi za poslom prisiljeni otići u inozemstvo.

Osam posto studenata nije sigurno da bi im studij završen u inozemstvu olakšao pronalazak posla, jer, kažu, situacija u Hrvatskoj je za sve jednako kritična, ili jednostavno nisu dovoljno informirani o načinu studiranja u inozemstvu. Međutim, jedna je studentica svoj odgovor obrazložila zaključkom da dobivanje posla ovisi o mnogo više faktora, a ne samo o mjestu studiranja.

"Manjak samopouzdanja i povjerenja u kvalitetu naučenog jedan je od osnovnih problema koji muči mnoge studente koji po prvi puta ulaze u poslovne vode. Realno je da su u razvijenim zemljama u prosjeku fakulteti bolji od domaćih i usklađeniji sa stvarnim potrebama tržišta rada. To se jasno vidi kroz veću konkurentnost proizvoda i usluga, jer njih su stvorili ljudi sa svojim znanjem", ističe voditelj websitea MojPrviposao Admir Đozović.

Dodaje da Hrvatska ima globalno konkurentne fakultete, no to su fakulteti koji generiraju prvenstveno inženjerske struke (strojarstvo, elektrotehnika, informatika i slično). "Kako je osnovni preduvjet za razvoj konkurentnosti posloprimaca kvaliteta obrazovnog sustava, hrvatski obrazovni sustav trebao bi preoblikovati nastavne planove i programe i jače ih povezati sa potrebama domaćeg gospodarstva", naglašava Đozović.

Povezanost vještina radnika i vještina potrebnih za predviđeni posao kao i povezanost sveučilišta i privatnog sektora stoga treba predstavljati okosnicu za daljnji rast i razvoj hrvatskog obrazovanja, zaključuje voditelj websitea MojPrviPosao.

(moj-posao.net)