Istovremeno, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najviše radnih dozvola izdaje se stranim radnicima sa srednjom ili nižom stručnom spremom.

- Mislim da se u Hrvatskoj ipak previše politizira odlazak mladih ljudi van - kazala nam je Sanja Crnković-Pozaić, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, napominjući kako je jako teško komentirati takve brojke budući da kod nas, nažalost, egzaktne statistike koje bi nam dale uvid u strukturu i potrebe tržišta rada ne postoje.

- U Hrvatskoj je uvijek bilo emigracija, a za nekim specifičnim stručnjacima postoji i globalna potražnja koja će uvijek biti prisutna - istaknula je Pozaić te pojasnila kako cijela Europa traži IT stručnjake, strojare i stručnjake u graditeljstvu, ali istovremeno ima veliku potrebu, kao i Hrvatska, za obrtnicima.

- Danas je najveća jagma za dobrim majstorima jer i njihova djeca kao i naša vrlo slabo odlaze u takva zanimanja. Čak i nakon završene obrtničke škole dođu na tržište rada bave se nekim drugim, lakšim poslom - ističe Pozaić.

Pokazalo se, naime, da u tom dijelu niti roditelji ne pomažu, jer upućuju djecu da se ne bave takvim poslovima.

Negativna klima

- Kad se jednom stvori takva negativna klima, bez obzira koliko se dobar novac može zaraditi, što pokazuje i siva ekonomija, zbog te neracionalne stigme djeca se ne odlučuju za obrtne škole - naglašava Pozaić.

Procjenjuje kako ćemo uskoro imati čudnu situaciju: svi teže prema visokom obrazovanju dok znamo da ljudska populacija 'tendira’ prosječnim intelektualnim sposobnostima, pa čak i kada se radi o visokoobrazovanom kadru.

Puno veći razlog za zabrinutost od odlaska visokoobrazovanih je činjenica da se postojeći zaposleni visokoobrazovani kadar u hrvatskim poduzećima slabo iskorištava.

- To je i jedan od poticaja za emigraciju, te se ne radi samo o pitanju niže plaće u Hrvatskoj, već i činjenici da vrlo često radna okolina i motivacijska struktura u Hrvatskoj ne obećavaju previše mladim i ambicioznim ljudima - upozorava Pozaić.

Podsjetila je da su hijerarhije u domaćim poduzećima i dalje vrlo stroge, te da postoje načini napredovanja koji nisu strogo vezani sa sposobnost obavljanja posla, što je, napominje, jaki demotivirajući faktor.Za mlade je percepcija da im je profesionalni razvoj neograničen, puno vrednija od stimulacija poput mobitela ili automobila - zaključuje Pozaić.

izvor: slobodnadalmacija.hr