 Dvije trećine studenata prve generacije ne prolazi
Prema analizi koju je napravio prof. dr. Pero Lučin, prorektor Riječkog sveučilišta i naš glavni pregovarač s EU za područje obrazovanja, najsporije napreduju studenti na tehničkim studijima: od 2499 studenata tehničkih fakulteta koji su bili obuhvaćeni analizom u treću je godinu studija sa 120 ECTS bodova (dakle, s položenim svim ispitima s prve i druge godine) upisalo svega 263 studenta ili njih 10 posto! Najbolji su studenti biomedicinskih znanosti gdje je većina skupila potreban broj bodova i upisala višu godinu. Na području društvenih znanosti “bez dugova” u treću se godinu studija upisalo svega 16 posto studenata, dok je na području humanističkih znanosti takvih bilo 22 posto.
Nerealna očekivanja naliza je napravljena na temelju podataka sa svih sveučilišta, osim zagrebačkog, koje je među studentima 3. godine samo provelo anketu o namjerama vezanim uz daljnje školovanje. Na nekim fakultetima, poput Pomorskog u Splitu, niti jedan student upisan u treću godinu tijekom prve dvije godine studija nije skupio svih 120 ECTS bodova. No na Fakultetu ipak očekuju da će 10 posto od 545 upisanih studenata u roku završiti preddiplomski studij i steći uvjete za upis na diplomski.
Uzmemo li u obzir da je i prije Bolonje studij završavao svaki treći upisani student, s pravom se može reći da je novi model zakazao u praksi.
- Kako je to prva generacija, bolji se rezultati nisu mogli očekivati - komentirao je prof. dr. Lučin, koji vjeruje da će pojedinačne mjere koje su primijenili fakulteti, a posebice one koje je usvojio Rektorski zbor, dovesti do toga da kroz pet do šest godina svaki drugi student studij završi u roku.
- To bi s obzirom na uvjete studiranja bilo zadovoljavajuće. U ovim uvjetima nije realno očekivati da će 80 posto upisanih završiti studij - kaže.
Danijela Kokotovića, tajnika Socijaldemokratske studentske unije i studenta Rudarsko-geološko naftnog fakulteta prezentirani podaci nisu nimalo iznenadili.
- Mi se samo igramo Bolonje. Sustav je zamišljen kako bi studentima olakšao studiranje, no na većini fakulteta malo se toga promijenilo u organizaciji nastave - kaže Kokotović. Osnovni problem vidi u tome što Sveučilište i Ministarstvo nisu napravili kvalitetnu edukaciju za profesore i studente o tome što je Bolonja i kako bi ju trebalo primjenjivati. Dodatan je problem manjak prostora i nastavničkog kadra.
Fakultet elektrotehnike i računarstva najbolje je proveo Bolonju. Dekan, prof. dr. Vedran Mornar, kaže kako je od 350 upisanih 2005./06. na prvu godinu studija (uključujući i ponavljače) sve bodove u roku prikupilo njih 30 posto.
- No FER je uvijek bio bolji od prosjeka - ističe Mornar. FER najbolji I on se slaže da je na fakultetima što se primjene Bolonje tiče bilo mnogo nesnalaženja.
- Programi nisu dovoljno rasterećeni, a malo je i profesora koji su predavanja prilagodili ECTS-u - tvrdi Mornar.
Na zagrebačkom Filozoskom fakultetu od 1069 studenata upisanih 2005./06. na prvu godinu u treću je prešlo njih 750, no o tome koliko je njih prikupilo sve bodove nema podataka. Dekan, prof. dr. Miljenko Jurković, optimistički očekuje da će 50 posto studenata 3. godine (32 posto od onih koji su se upisali na 1. godinu) ostvariti uvjete za upis diplomskog studija.
Podaci ne iznenađuju
- U bolonjski proces ušli smo nespremni, pa podaci ne iznenađuju. Umjesto da su Vlada i Ministarstvo učili na pogreškama, sve govori da ćemo i u drugi ciklus ući organizacijski, kadrovski, financijski i sadržajno nespremni jer se još ne zna što će studenti biti kada završe diplomski studij - komentirao je bivši ministar znanosti prof. dr. Gvozden Flego.�
Mjere za spas
Organizacija
Studenti bi trebali odslušati i polagati predmet po predmet, a ne šest paralelno
Kvaliteta
Sve bi visokoškolske ustanove u Hrvatskoj trebale proći procjenu kvalitete
Manje sati
Kako bi studenti bili manje opterećeni, smanjit će se broj sati, predavanja i vježbi
Manje gradiva
Gradivo iz svih predmeta treba prilagoditi stvarnom opterećenju studenata
Ocjenjivanje
Najmanje 70 posto ocjene studenti bi trebali skupiti na nastavi, ispit bi bio samo forma
|
| Koliko su bodova skupili studenti | | ECTS je kratica za Europski sustav prijenosa bodova. U Hrvatskoj jedan bod znači 25 - 30 sati rada prosječnog studenta. Tijekom tri godine studija treba skupiti 180 ECTS-a. | Studenti tehničkih fakulteta - najlošiji
Od 2499 studenata tehničkih fakulteta prvu i drugu godinu studija u cijelosti je očistilo svega njih 263
10 % studenata skupilo 120 ECTS-a
| Društveni fakulteti: završit će svaki treći
Od 3800 studenata 648 očistilo u roku drugu godinu, fakulteti očekuju da će ih 30 posto upisati diplomski studij
16 % studenata skupilo 120 ECTS-a
| Humanističko područje:očekuju lošije rezultate
Analizirani podaci za 1967 studenata, 468 skupilo sve bodove, na nekim fakultetima očekuju da će uspjeh biti i gori
22 % studenata skupilo 120 ECTS-a
| Biomedicina: najbolja prolaznost studenata
Prema podacima medicinskih fakulteta u Splitu i Rijeci, sve uvjete ispunilo je od 80 do 100 posto studenata
79 % studenata skupilo 120 ECTS-a
| FER: fakultet koji je najuspješniji u Bolonji
Na fakultetu koji je uvijek bio bolji od prosjeka svaki treći student u roku je završio sve godine studija
30 % studenata skupilo 120 ECTS-a
|
izvor: jutarnji.hr
 |
